Ambasada srpskih ukusa u Koreji: Belgrade Bar&Grill

Belgrade Bar & Grill, jedini srpski restoran u Koreji koji danas slavi godinu dana svog postojanja, mnogo je više od restorana. Ovaj centar Beograđana u dalekoj Aziji predstavlja zapravo malu ambasadu Srbije kroz koju Korejci, kao i ostali stranci, uče o Srbiji i srpskim običajima kroz autentične srpske specijalitete. Bazira se uglavnom na srpskom roštilju, domaćem kajmaku i ajvaru, kao i sušenom mesu i domaćem hlebu, koje sa ljubavlju svakoga dana priprema ekipa ovog restorana.

Belgrade-gif

Iza restorana krije se lik tridesetjednogodišnjeg Beograđanina Novaka, koji je igrom slučaja završio u Koreji. Kao veliki obožavalac fudbala, 2010. je odlučio da ne sme da propusti svetsko prvenstvo u fudbalu u Južnoafričkoj republici. Kako bi ostvario svoju misiju, na poziv prijatelja, došao je u Koreju na 4 meseca da predaje engleski jezik Korejcima. Bio je oduševljen energijom glavnog grada Seula, kao i brojnim mogućnostima za posao koje je uočio, pa je nakon prvenstva rešio da se vrati i proba da napravi bolji život na drugom kraju sveta. Uz mnogo truda i energije pošlo mu je za rukom. Nakon nastavničkog angažmana, otvorio je malu akademiju fudbala, a dve godine života koje je proveo u hostelu su dovele do toga da se oproba i u turizmu i otvori svoj prvi hostel. Kako su mu nedostajali prijatelji odlučio je da ih pozove da mu se pridruže, pa je u naredne tri godine u Seul doveo 12 prijatelja. Smeštaj nije predstavljao problem, jer su svi živeli i radili u hostelu, ali ih je mučilo pitanje šta i gde jesti, jer je mnogima nedostajala naša kuhinja. Tako je rođena ideja da otvore restoran i naprave sebi mesto gde će uživati u domaćoj hrani i druženju.

Kakav je koncept vašeg restorana?
Pripreme za otvaranje restorana trajale su oko godinu dana. Najpre smo tražili pravac kojim ćemo da krenemo. Istraživali smo ukuse koje Korejci vole, namirnice koje su nam bile na raspolaganju u marketima i korejskim pijacama i na kraju doneli odluku da ćemo koncept i ponudu bazirati na srpskom roštilju. Odabrali smo roštilj zbog sličnosti sa njihovom ishranom koja se takođe zasniva na mesu i roštilju, kao i zato što smo jako ponosni na naš roštilj.
Takođe, koncept bara našim ljudima zvuči potpuno prirodno, jer su u Srbiji ljudi navikli na restorane u kojima mogu da pojedu i popiju, a na kraju uz dezert naruče i kafu. Korejci nemaju takva mesta. Ovde postoje korejski restorani u kojima se isključivo jede, zatim Sulćip (술집) – mesta u kojima se pije uglavnom Sođu (korejsko tradicionalno alkoholno piće, nešto slično našoj rakiji, samo dosta slabije), i na kraju kofišopovi u kojima se pije kafa i jedu kolači. Mi smo Srbi i volimo da na jednom mestu imamo sve, pa smo tako odlučili da će Beograd koji pravimo biti i bar i gril.

3

Kakve su bile reakcije?
Korejci su u nekim stvarima dosta slični nama, pa isto kao i mi, nisu navikli da žive sa velikim brojem stranaca. Zbog toga smo na početku imali dosta bojažljive mušterije koje su se stidele da pričaju engleski. Međutim, kako se restoran nalazi u Itaewonu, delu koji je poslednjih godina postao najveća internacionalna baza Seula, poznata po internacionalnoj hrani, klubovima i barovima, vremenom je bilo sve lakše. Sada imamo dosta regularnih mušterija. Korejci obožavaju naš roštilj. Ponekada čujemo reakciju da je slaniji nego što su oni navikli, ali što je zanimljivo, i kod takvih mušterija zateknemo prazan tanjir, i često ih ponovo vidimo u restoranu.

Ko su vaši gosti?
Najveći broj gostiju su nam Korejci, ali i stranci koji žive i rade u Seulu. Stranci su posebno oduševljeni našom kuhinjom, jer slična kuhinja zaista ovde ne postoji. Imamo neke mušterije koje dolaze i nekoliko puta nedeljno.
Zanimljivo je da je svaki dan u restoranu neka nova avantura, jer na primer jedan dan imamo 12 profesora iz Koreje koji tečno govore srpski i hrvatski jezik, zatim grupu korejskih studenata koji uče srpski, pa grupu Balkanaca koje su doveli Korejci koji su čuli za restoran, i na kraju nam dolazi u posetu devojka polu srpskog, polu latinoameričkog porekla koja nosi naše prezime i zna osnove srpkog jezika. U Beogradu zaista nikada nije dosadno. Ne biste verovali koliko stranci koji su imali priliku da ostvare neki kontakt sa Srbijom zapravo vole Srbiju, naše ljude i našu kuhinju.

5

Koje je najpopularnije jelo?
Ćevapi i punjena, rolovana piletina su definitivno prvi izbor većine gostiju, ali i salata od pečenih paprika koja se proslavila u najpoznatijoj korejskoj TV emisiji koja se bavi hranom, kuvanjem i restoranima u Seulu, a koja nas je nedavno iznenada posetila. Gosti su takođe oduševljeni i domaćim hlebom koji svaki dan svež izlazi iz naše pećnice. Korejci su uglavnom navikli na pirinač i slatka peciva za doručak, pa gotovo nikada ne jedu hleb uz glavni obrok. Zbog toga je naš hleb koji se služi uz svako glavno jelo za njih nešto potpuno revolucionarno. Takođe, zanimljivo je kada nas pitaju i kako se jede, da li se umače u soseve, jede na početku ili kraju. Nekoliko puta smo čak imali i situaciju kada nam Korejci traže štapiće jer ne znaju kako da jedu viljuškom i nožem. Ovde se, zamislite, sve jede štapićima i kašikom, pa čak i riba sa roštilja puna kostiju.

Kako dolazite do namirnica koje su specifične za naše podneblje?
Misija potrage za potrebnim namirnicama je trajala nekih 6 meseci. Imali smo poseban problem zbog jezičke barijere, pa nam je bila potrebna pomoć prijatelja Korejaca. Išli smo na njihove pijace, u brojne male i velike markete, druge delove Seula, pa čak i izvan grada. Ovde je ishrana dosta drugačija nego kod nas, i zasniva se na drugačijim sastojcima i začinima, pa nije bilo lako. Neke namirnice koje nismo uspeli da pronađemo smo morali sami da napravimo, a druge smo zamenili kombinacijama koje smo pravili da bismo dobili autentičan ukus srpskog roštilja.

1

Koji je po vašem mišljenju pravi ukus Beograda?
Pravi ukus Beograda u Seulu je definitivno ukus našeg domaćeg hleba, jogurta i sušenog mesa koje izlazi iz naše pušnice. Naravno, tu su i neizbežni ćevapi koji su bolji nego u našoj prestonici, pa je pravi ukus Beograda zapravo sada u Seulu. Pozivamo vašu ekipu da dođe i lično se uveri u to. 🙂
Ovde se ne radi samo o ukusu, već i o brojnim informacijama koje Korejci i ostali stranci mogu da dobiju u restoranu, kroz slike Beograda, brojne turističke vodiče i knjige, mape Srbije i priče koje delimo sa njima svakog dana. Zaista prava mala ambasada Srbije.

Da li vam nešto od hrane nedostaje?
U Koreji gotovo da nema jogurta na koji smo mi navikli, sira, suhomesnatih proizvoda i hleba, ali sve što nam je nedostajalo smo napravili.

Ko stvara ukus Beograda?
Naš tridesetdvogodišnji šef Igor je zaslužan za to što, ne samo Korejci, već i mi, svakodnevno imamo priliku da uživamo u ukusu doma u dalekoj Aziji. Igor je nedavno doveo i svoju porodicu, pa je cela kompanija pod nazivom SP (Serbian Pirates) zapravo postala porodičan biznis u kojem učestvuje sada već nekih desetak Srba.

7

Šta mislite o korejskom roštilju i koliko je sličan/različit od našeg?
Svi obožavamo korejski roštilj. Korejci imaju preko 30 vrsta roštilja i načina njegove pripreme, ali se on uglavnom svodi na to da sam pečeš za svojim stolom, to što si naručio. Hleb ne postoji, već se služi pirinač, zajedno sa projnim prilozima, poput raznih vrsta zelene salate i soseva. Dok je još meso nepečeno, veliki parčići roštilja se seku makazama, a zatim nakon što se izgriluju jedu se štapićima. Najpre se umoče u sos po izboru, a zatim se stave u zelenu salatu i od njih se pravi mali sendvič koji se jede iz jednog zalogaja. Svi prilozi su besplatni i možete da ih naručujete koliko god puta želite, a restoran se ocenjuje po tome koliko ima priloga. Što više ima priloga on je bolje ocenjen.

Da li imate svoje omiljeno korejsko jelo?
Definitivno korejski roštilj, Samgjopsal (삼겹살) i ljuta piletina Dakgalbi (닭갈비), koja se priprema i jede na sličan način kao i roštilj. Zaista uživamo u Korejskim specijalitetima.

P.S. Nije loše spomenuti i da svi naši ljudi, koji se zapute u Seul, imaju 50% popusta na smeštaj u hostelima našeg sagovornika  (www.itaewoninn.com, www.spguest.com).

Share Button

Aleksandra Ivanović

Beogradsko dete koje je iskvarila Barselona. Uživa u digitalnom svetu, putovanjima i ukusnoj hrani. Životni moto: Eat well, travel often.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *